Tradicionalno hodočašće i misno slavlje na Biokovskom vrhu Sveti Roko

Written by Teo Bartulovic.

U crkvici Sv. Roka, na istoimenom vrhu, u Parku prirode Biokovo, u subotu, 18. kolovoza, u nazočnosti oko osamdesetak hodočasnika i planinara, kojima se pridružio i naš proslavljeni alpinist Stipe Božić (slika dolje), služena je Sveta misa prigodom svetkovine Sv. Roka (Saint Roch). Misu je predvodio don Dražen Balić.

U čast svog zaštitnika mještani Župe kao i drugi Biokovci, te planinari svake godine hodočaste ne žaleći truda i muke da po velikoj vrućini i napornom usponu, koji traje tri i pol sata, dođu na svetu misu.

Vrh Sveti Roko sa Sutvidom je greben, na oba vrha su bile crkvice koje su  oštećene višestrukim udarima groma s tim da je crkvica Sv. Roka posve obnovljena. Vrhovi su udaljeni 800 m i pružaju prelijepe vidikovce kako prema primorju tako i prema Dalmatinskoj zagori te planinskim vrhovima u Bosni i Hercegovini.

Svi oni koji nisu prisustovali ovom događaju mogu pogledati kompletnu foto galeriju uz nadu da ce  ih ove slike potaknuti da nam se priddruze sljeće godine.

ZANIMLJIVOSTI:

Misno slavlje u kapelici Sv. Roka održava se 16. kolovoza na blagdan sv. Roka ukoliko on pada u subotu a ukoliko ne hodočašće se pomiće na prvu subotu po tom danu to jest prvu subotu poslje Velike Gospe.

Crkvica na strmom vrhu visokom 1228 metara je podignuta za vrijeme mletačke uprave u vrijeme epidemije kuge  u slavu Sv. Roka, zaštitnika bolesnika. Svojim oblikom podsjeća na srušenu crkvu Sv. Jure na vrhu Biokova. Izloženost udarima vjetra i gromova tražila je stalnu brigu i popravke kako se ne bi urušila. O jednom od tih popravaka svjedoči i ostatak uklesanog natpisa s podacima o caru Franji Josipu, koji je za svog prolaska tim krajem 1875. godine, darovao 100 forinti za njezinu obnovu. Ostatak tog natpisa, koji je izlomljen udarima groma, ugrađen je u zid crkvice. Zadnja veća obnova izvršena je 1994. godine.

Ovi su predjeli sa najzdravim prašumama na području parka prirode Biokovo te čuvaju 70% stabala biokovske jele (abies bikoviensis, lat.) endemske vrste čija stabla dosežu visinu do 30m, a opseg do 4 m. Ono što ju čini posebno različitom od ostalih četinjaca na ovim prostorima je sposobnost da se samoobnavlja odnosno ima sposobnost da iz odsječenog panja iznikne novi vrh ili da se obnovi primarni vrh ukoliko se isti slomi. Takav način obnavljanja rezultira impresivno velikim stablima sa debelom osnovicom iz koje raste, paralelno, više vrhova.

Preko 70 % ukupnih stabala biokovske jele nalaze se na jugoistocnom dijelu Biokova. Vrtača Velika Budina najveća je oaza jelove šume na cijelom Biokovu a preko 50% stabala bukva (Tagus silvatica) u Biokovu kao i njjužnija stabla tise (Taxus baccata L.) nalaze se ovdje. 

Govoreci o ovom najmanje poznati dijelu Biokova ne mogu a da ne spomenem Stopanj dolac (1262 m) najljepšu vrtaću na Biokovi koja sa svojim impresivnim promjerom od 200 m na dnu te jos impresivnijim promjerom vrha koji iznosi gotovo 1000 m i dubinom od vrtoglavih 300 m predstavlja  najveću od najvećih vrtača na cijelom Biokovu.

Nedaleko od staze koja vodi prema Svetom Roku ispod vrha Sutvid nalazi se Ledenica Jarova rupa, koja je zahvaljujući  akademiku Roglić davne 1935 dobila prvi poznati nacrt nekog speleološkog objekta na Biokovu. Osim spomenute ledenice ovo podrucje je bogato i spiljama a najpoznatija među njima je Gradska spilja koja se nalazi na putu od planinarske kuće Akademika Josipa Roglića na Čuliji prema mjestu Župa. Oba lokaliteta možete pronaći na slikama dolje a reportažu sa Stupanj doca donosimo slijeće godine ;)

Kompletan album je također dostupan na našoj službenoj Facebook stranici, lajkanje i komentiranje je neograničeno :) pa ukoliko imate komentar ili Vam je neka posebno zapela za oko samo navalite i komentirajte album uzduž i porijeko ;) 

Ukoliko primijetite eventualne pogreške i/ili imate sugestije za poboljšanje molimo Vas da nam iste dojavite ispunivši kontakt obrazac kojeg možete pronaći na našim internet stranicama u kontakt sekciji. Unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju. Za bilo kakva dodatna pitanja slobodno nas kontaktirajte!

 Autor: Teo Bartulovic
Copyright © HPD Sveti Jure Zagvozd 2012 - All Rights Reserved!